Savjet Evrope nudi dvi sesije stažiranja svake godine, koje traju od osam nedilja do pet mjeseci. Stažiranja se održavaju u martu/julu, oktobru/februaru i plaćena su.
Stažisti sprovode istraživanja, pripremaju nacrte izvještaja i studija za sastanke eksperata, kao i zapisnike. Mogu takođe da pomognu u aktuelnim poslovima.
Stažisti će imati priliku, posebno kroz kurs obuke koji će im biti organizovan, da se upoznaju sa strukturom Savjeta, aktivnostima i procedurama međunarodne saradnje, uključujući primjenu Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Takođe će imati priliku da prisustvuju predavanjima o aktivnostima Savjeta, sjednicama Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope i Evropskog parlamenta, kao i sastancima koji se održavaju tokom njihovog boravka u Strazburu.

Centar Sjever-Jug Savjeta Evrope organizuje stažiranje dva puta godišnje u trajanju od tri (minimalno) do pet (maksimalno) mjeseci u različitim jedinicama.
Rad Centra Sjever-Jug zasniva se na tri principa: dijalogu, partnerstvu i globalnoj solidarnosti.
Njegova misija je da promoviše aktivno globalno građanstvo među vladama, parlamentima, lokalnim i regionalnim vlastima i civilnim društvom podizanjem svijesti o globalnoj međuzavisnosti kroz interkulturalni dijalog i globalno obrazovanje.

Ovo takmičenje za mlade u pisanju eseja sponzorišu Goi Peace Foundation i UNESCO. Cilj je inspirisati društvo da uči od mladih umova i da razmišlja o tome kako svako od nas može da napravi razliku u svijetu.

UNESCO nagrada koju dodjeljuje Japan u Oblasti obrazovanja za održivi razvoj sastoji se od tri godišnje nagrade od 50.000 USD za svakog primaoca.
Prepoznaje ulogu obrazovanja u povezivanju društvenih, ekonomskih, kulturnih i ekoloških dimenzija održivog razvoja.
Ko se može prijaviti?
Institucije i organizacije sa specifičnim ESD projektom/programom koji moraju:
Biti u toku i trajati najmanje 4 godine;
Pokazivati prisustvo dokaza o rezultatima i visok uticaj u odnosu na uložene resurse
Biti reproduktivni i skalabilni
Doprinositi jednoj ili više od 5 prioritetnih oblasti djelovanja ESD okvira za 2030.
Nominacije (na engleskom ili francuskom) moraju biti dostavljene do 21. aprila 2023.

Više informacija na linku.

Toksično radno mjesto je profesionalno okruženje koje je nefunkcionalno, stresno i neproduktivno.

Bez obzira na uzroke, toksično radno okruženje može biti opasno za vaše fizičko i mentalno zdravlje, sreću i profesionalni razvoj.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izveštavaju da je stres vodeći zdravstveni problem na radnom mjestu i značajan rizik po zdravlje na radu.

Dakle, predug boravak na toksičnom radnom mjestu sigurno može uzeti svoj danak, i profesionalno i lično.

Naravno, radije bismo izbjegli da se zaposlimo u takvom okruženju, ali veoma često prilikom intervjua zanemarujemo znake upozorenja.

7 pokazatelja toksičnog radnog mjesta

Poput dobrog prvog sastanka koji se pretvara u dugoročnu vezu, problematični poslodavci mogu da pričaju o dobrim uslovima rada na početku. Ako ne tražite prave znakove, možda ćete propustiti probleme dok ne budete već na platnom spisku. Evo nekoliko znakova toksičnog radnog mjesta na koje treba obratiti pažnju:

1. Posebni izrazi u oglasima za posao i misijama preduzeća

Razlozi zbog kojih je važno znati kako da dešifrujete oglase za posao nemaju nikakve veze sa impresioniranjem menadžera za zapošljavanje vašim CVijem i motivacionim pismom. Kada razumijete šta znače različiti posebni izrazi, imaćete uvid u kulturu, vrijednosti i očekivanja kompanije - sve to će vam pomoći da utvrdite da li zaista želite da radite tamo.

Prepoznavanje toksičnosti iz posebnih izraza daleko je od savršene nauke. Ipak, trebalo bi da obratite pažnju na to kako se kompanije predstavljaju u oglasima za posao, misijama i marketinškim materijalima. Korisno je znati kako se oni sami vide, jer to bi moglo uticati na to kako će organizacija postupati prema vama.

2. Besplatne stvari

Kada je pogodnost za zaposlene zapravo nepovoljna za vas? Kada je to zamka? Besplatna hrana, subvencionirana karta za prevoz, video igre i stoni fudbal u prostoriji za odmor zvuče sjajno. Ali u stvarnosti, ove pogodnosti su izračunate da urade samo jednu stvar: da vas zadrže na poslu.

Ako bi kompanije zaista željele da vam olakšaju život, platile bi vam dovoljno da možete kupiti svoje vlastite grickalice i igračke, a zatim bi vas pustile da odete kući da uživate u njima.

3. Mlada radna snaga

Da li su vas ikada intervjuisali u kompaniji gdje se čini da su skoro svi ostali radnici mladi ljudi - tek izašli sa fakulteta? Ako ste i sami na početku svoje karijere, ovo bi moglo biti vrlo zanimljivo okruženje za vas,  način da steknete nove prijatelje radeći sa ljudima svojih godina.

Međutim, postoje stvarni nedostaci kada je tim skoro potpuno mlad, osim problema inherentnih u bilo kom timu bez raznolikosti. Kada kompanija zapošljava uglavnom mlade ljude to može značiti da vrši razne uštede. Radnici sa manje iskustva obično su manje plaćeni. To može biti loša vijest kada dođe vrijeme za pregovaranje o povišici.

Mlađi tim takođe može biti znak da poslodavac traži radnike koji nemaju mnogo drugih konkurentnih prioriteta - kao što su djeca, na primjer, ili stariji roditelji koji trebaju njegu. To je loše ako ste osoba koja ima ove prioritete. Uostalom, nisu vi mladi ljudi oslobođeni odgovornosti. Ali čak i ako u trenutku zaposlenja nemate te odgovornosti, možda želite da imate život mimo posla u nekom trenutku.

Kompanija koja traži zaposlene koji su uvijek dostupni za posao možda neće biti najbolja opcija za vas ako želite da putujete ili bavite se bilo čim drugim što zahtijeva značajno vrijeme.

4. Zaposleni koji djeluju umorno, depresivno ili anksiozno

Ako je moguće, uvijek je dobra ideja da pitate da li možete da obiđete kancelariju kada imate lični intervju. Ako obavljate intervju na daljinu, pokušajte da procenite stav ljudi s kojima razgovarate.

Kada to učinite, obratite pažnju na vibraciju koju dobijate od zaposlenih. Djeluju li ljudi pomalo iznervirano? Moguće je da su iscrpljeni radom u toksičnom kancelarijskom prostoru. Na kraju krajeva, teško je biti veseo i angažovan kada ste na ivici sagorijevanja.

5. Velika fluktuacija zaposlenih

Kada radite svoje istraživanje prije intervjua, pročitajte nedavne vijesti o kompaniji i obratite pažnju na znakove promjene menadžmenta. Provjerite web stranice koje pružaju recenzije poslodavaca da biste dobili povratne informacije. Zatim pogledajte svoje veze na LinkedInu. Imate li neke kontakte koji su radili za kompaniju? Ako je tako, pogledajte da li imaju tendenciju da ostanu duže vrijeme, ili tragaju za novom prilikom. Veliki fluktuacija može biti crvena zastava za toksično radno mjesto.

Neka istraživanja pokazuju da je medijan staža zaposlenih 4,1 godina. Ako vidite da mnogo ljudi se zadržava kraće od tog perioda, razmislite šta bi to moglo značiti za okruženje u organizaciji.

6. Budući šef koji se ponosi time što je zahtjevan

Ponekad će menadžeri za zapošljavanje ukloniti nagađanja iz intervjua i otvoreno će vam reći da je sa njima teško raditi. „Imam visoke standarde“, mogli bi reći. Ili: „Očekujem najbolje od sebe, ali i od svog tima.”

To zvuči odlično. Ko ne bi želio da radi za lidera s visokim idealima i velikim ciljevima? Ali imajte na umu da kada vam neko govori o svom stilu vođenja, on nije nužno pouzdan narator. Da li bi vam saosjećajni, ali principijelni vođa rekao da očekuju najbolje? Vjerovatno ne – pretpostavili bi da je to tako.

Ako menadžeri za zapošljavanje ili HR ljudi ne odgovaraju na vaša pitanja, razmislite dvaput prije nego što prihvatite ponudu.

7. Slušajte vaš unutrašnji glas

Ovo nije nauka, tako da može biti teško sa sigurnošću reći kako će biti raditi u nekoj kompaniji. Dio procesa intervjua je učenje kako slušati svoj unutrašnji glas. Međutim, kada čujete jedno, a vaš instinkt kaže drugo, trebalo bi poslušati taj glas. Možda vas upozorava da se držite dalje od toksičnog radnog mjesta.

Čak i virtuelno radno mjesto može biti toksično

Tokom pandemije COVID-19, mnogi radnici čiji su poslovi bili kompatibilni sa radom na daljinu otišli su na daljinu. Neki se možda nikada neće vratiti u fizičku kancelariju. Ali samo zato što je radno mjesto virtualno ne znači da je ono podržavajuće, zdravo ili produktivno.

Evo nekoliko znakova da je virtualno radno mjesto toksično:

Maltretiranje, diskriminacija ili drugo destruktivno ponašanje. Bez obzira da li problem potiče od šefa, osoblja ili baze klijenata, okruženja koja podržavaju ova antagonistička ponašanja – prenesena u direktnim porukama ili na Zoom sastancima, na primjer – mogu biti štetna po produktivnost i angažman.

Loša komunikacija. Kada radite od kuće, bitno je da budete na istom zadatku kada su u pitanju poslovni prioriteti, očekivanja i ciljevi.

Nedostatak podrške. Čak i najproaktivniji entuzijasta treba vođstvo s vremena na vrijeme. Ako je vaš menadžer rijetko dostupan, a vaš tim je teško odrediti, teško ćete išta obaviti.

Izvor teksta: https://www.thebalancemoney.com/, pripremila M.Lučić